Goranski velikan, prof. dr Pajazit Pomak bif vo sam vrh intelektualna elita. On daf nemerljiv doprinos za goranska omladina da se školujet i steknet znanje i akademske diplome. I den deneska, brojne anegdote se vezujet za njegovo ime od period koga aktivno i javno pomagaf goranske studenti kuje studiralje na Univerzitet vo Prištino.
Možda najslikovitije za nego kažuje pesma od Ensera Hodža (Kniga: Gora, Goranin-Za kogo sme).
Pajazit Pomak
Ljično ja ne go poznavam ovogua čujeka,
alji od sve čujeno, stvori vo glava od nego slika,
vo sećane insanu on i deneska živuje,
uspomene na nego nikoga ne bitisuje.
On beše našinec odlučen,
so um bister, em vreden, em učen,
za nego se druge deljakalje,
mazala, oni će mu kažet K'blje.
Veljet on beše čujek fursatljija,
išće se pamti negova lakrdija,
koga so negovo zborene svi se iznenadija,
ja som Pajazit, Goranin, bozadžija!”.
Sagl'm beše laf oja rečit,
i sve drugo šo reče Pajazit,
aplauzi se dl'ge začulje,
svi na oja kandisalje.
Veljim: Ako se vije deljkate pred porta vaša,
ne nosite kavga vo kuća naša!
Ne se prodade on jeftino, niti za mlogo,
beše on đvezda Denica među insana svujego.
A zaš ne bi moglje i mije ka nego da bideme,
so vera vo sebe, so dignata glava po vek da ideme.
Allah nemu Rahmet i Džennet,
zn'ješe on tačno ka biduje,
elj će bideš vrednuan ako ceniš sebe,
i bideš na tija šo si roden, ponosen,
ka šo i zaslužujeme, mije insan terbijeten.
-Da ostane zapišana i njegova bogata biografija:
Pajazit Pomak ( 05.01.1924 – 20.02.1987 ) , profesor Univerziteta u Prištini, doktor ekonomskih nauka, rođen je u selu Brod, opština Gora. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a posle završene gimnazije u Prištini, upisuje Pravni fakultet u Skoplju, koji završava u roku, i 1955. godine stiče zvanje diplomiranog pravnika. Nakon završetka Pravnog fakulteta, počinje da radi kao profesor.
Prililikom osnivanja Više upravne škole, 1959. godine, biran je za predavača za predmet Politika Ekonomija. Jedan je od osnivača Univerziteta u Prištini ( sada Univerziteta sa privremenim sedištem u Кosovskoj Mitrovici) i jedan od prvih profesora na Pravno-ekonomskom fakultetu u Prištini. Početkom 1961. godine izabran je za predavača za predmet Osnovi političke ekonomije, na Pravno-ekonomskom fakultetu. Nakon nastanka posebnog Ekonomskog fakulteta, postaje redovni profesor Ekonomskog fakulteta na predmetu Politička ekonomija ( kapitalizma i socijalizma ).
Takođe osim angažovanja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini, bio je angažovan i po pozivu na Prirodno matematičkom fakultetu i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, i Višoj komercijalnoj školi u Peći.
Magistarske studije upisao je na Pravnom fakultetu u Beogradu ( ekonomska katedra) i 24. aprila 1968. godine stekao zvanje magistra ekonomskih nauka. Nakon završetka magistarskih studija, svoje usavršavanje nastavlja na Pravnom fakultetu u Skoplju, gde 1975. godine stiče zvanje doktora ekonomskih nauka. Nakon završetka doktorskih studija, za redovnog profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Prištini izabran je 1976. godine.
Bio je aktivan u društveno-političkom životu, i više puta je biran za člana organa upravljanja univerziteta i fakulteta, dva puta za predsednika Saveta Ekonomskog fakulteta, i nekoliko puta član razlčitih organizacionih odbora fakulteta.
Nosilac je sledećih medalja i odlikovanja što ga čini najviše puta odlikovanim Gorancem :
- Medalja zasluge za narod ( 1962 )
- Povelja Univerziteta ( 1969 )
- Orden Republike sa srebrnim vencem ( 1978 )
- Povelja Ekonomskog fakulteta ( 1981 )
Autor je mnogobrojnih naučnih radova, knjiga i skripta, napisao je preko 30 članaka i naučnih studija objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima, a neki od njegovih najznačajnih radova su :
- Normalna cena u marksističkoj ekonomskoj teoriji ( Jedinstvo, Priština, 1976. godine, 466 str. )
- Politička ekonomija kapitalizma (skripta I i II deo, Priština, 1977. godine, 680 str)
- Normalna cena u Marksovoj i našoj ekonomskoj teoriji ( Centar za marksističko obrazovanje, Priština, 1977. godine, 207 str. )
- Politička ekonomija, koautor ( Viša komercijalna škola, Peć, 1980. godine)
- Osnovi političke ekonomije (Privredni Pregled, Beograd, 1979. godine, 475 str )
- Politička ekonomija socijalizma, koautor ( skripta za studente Ekonomskog fakulteta )
Do svoje smrti živeo je u braku sa Ćamiljom (rođ.Drda) sa kojom je imao troje sinova : najstarijeg Jakupa, diplomiranog hemičara, srednjeg Hasana diplomiranog građevinskog inženjera, i najmlađeg Gorana diplomiranog ekonomistu. Potomci prof. Pajazita Pomaka danas žive u Novom Sadu i Beogradu a jedan od njegovih unuka koji po njemu nosi ime danas je angažovan na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i društveno-političkom životu između ostalog i kao prvog saziva Nacionalnog saveta Goranaca u Republici Srbiji.
Vaš portal-Gora vo srce